Opel Team Serbia

Opel Team Serbia

Mesto za prave ljubitelje Opela
Danas je 28 Mar 2024 18:41

Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 2 Posta ] 
Autoru Poruka
 Tema posta: Elektronski uređaji na vozilima
PostPoslato: 18 Okt 2009 16:02 
OffLine
Iskusni Opeldžija
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Okt 2008 19:59
Postovi: 3334
Lokacija: Surdulica
Ime: Miroslav - Miki
Opel: Corsa C 1.4 16V
Garaza: pogledaj
Biće dato neko opšte obašnjenje elektronskih elemenata na novijim motorima....

Elektronski sistem na vozilu ( racunar ) za svoj rad koristi senzore. Mnogo puta u sekundi oni govore racunaru sta se desava u motoru. Racunar je mozak sistema, i u mnogim automobilima se on obelezava kao ECU. Programiran je od strane fabrike da daje odgovarajuce izlazne velicine na osnovu podataka koje dobija od senzora. Jedan od primera za izlazne velicine su brizgalice, odnosno duzina vremena u kojem brizgaju gorivo.

Senzori na vozilima

1. Senzor temperature rashladne tecnosti

Senzor temeperature rashladne tecnosti daje ECU podatke o temperaturi motora. Nalazi se na kucistu termostata. Ovaj senzor ima promenljivu otpornost sa promenom temperature. Ako se povecava temperatura motora, njegova otpornost se smanjuje. Senzor se preko ECU napaja konstatnim naponom, a promenljiva velicina se vodi nazad u ECU. Preko ovog promenljivog napona ECU moze da dobije podatke o temperaturi rashladne tecnosti.
Slika

2. Senzor temperature vazcluha

Temperatura vazduha koji se usisava se takode meri. Senzor za ovu namenu se moze nalaziti na kutiji vazdusnog filtera ili na usisnoj cevi. Ovaj senzor je takodi promenljivi otpornik. On ima otpornost od 3555 Q na 20 °C, i samo 475 CI na 70°C.
Slika

3. Senzor protoka vazduha

Da bi ECU obczbedio odgovarajncu kolieinu goriva i zapalio smesu u pravom trenutku, potrebno je da zna koliko je optereceuje motora. Neki automobili koriste merac kolicine vazduha odnosno protokomer da bi izmerili opterecenje motora. Snaga motora zavisi direktno od kolicine vazduha koja u njega ulazi. Ako motor koristi mnogo vazduha, onda je potrebno da se ubrizga i veca kolicina goriva, a sve u cilju da se odrzi optimalan odnos vazduha i goriva. Postoji nekoliko tipova protokomera koji se danas ugradjuju.

Protokomer sa vrelom žicom. Vazduh koji ulazi u motor struji oko žice napravljene od platine, a koja se grije strujom koja kroz nju prolazi. Vazduh koji struji hladi žicu. ECU pokušava da održi platinastu žicu na konstantnoj temperaturi, i može da proračuna koliko struje je za to potrebno. Sto je više struje potrebno da se žica grije, više vazduha ulazi u motor. Ovaj tip senzora pravi mali otpor vazduhu koji ulazi u niotor jer su mu dimenzije radnog dela tj. žice male. U SAD se ovaj tip senzora označava kao MAF.

Slika

Merač protoka sa leptirom. Ovaj tip protokomera koristi za svoj rad leptir koji pregraduje usisnu cev. Sto je veći otklon leptira, veća je i količina vazduha koja ulazi u motor. Leptir je povezan sa električnim potenciometrorn. Potenciometar ima promenljivi otpor, i menja svoj otpor sa promenom otklona leptira. Ovaj tip protokomera pruža veći otpor vazduhu koji ulazi u motor, jer je površina radnog dela tj. leptira velika. Ovaj tip senzora ima ugrađen i senzor temperature jer može da meri samo količinu vazduha. Ako se povežu ove dve veličine ( količina i temperatura ) dobije se masa vazduha.

Slika

Neki tipovi automobila ne koriste protokomere, već koristc podatke tri senzora kako bi proračunali koja masa vazduha ulazi u motor. Prvi setizor je senzor temperature vazduha, drugi je senzor broja obrtaja vratila motora, i treći je senzor vakuuma u usisnoj grani. Ovaj senzor se obeležava kao MAP senzor ( merač potpritiska u usisnoj grani ). MAP senzor konstantno meri vakuurn u usisnoj grani. Veličina vakuuma zavisi od broja obrtaja vratila motora i položaja papuče gasa. Ako MAP senzor registruje nizak nivo vakuuma u usisnoj grani, a senzor broja obrtaja kolenastog vratila pokazuje visoku vrednost, ECU zaključuje cla je potrebno mnogo goriva. Visok nivo vakuuma na visokim ili niskim obrtajima znači da je leptir zatvoren pa je i motor malo opterećen. To znači da je malo goriva potrebno. MAP senzor se nalazi u usisnoj grani, iza leptira gasa, i ne ometa u bilo kojem smislu vazduh koji ulazi u motor. Ovaj tip senzora se može koristiti na svim tipovima motora. Izduvni sistem koji ne odgovara originalu, može kod MAP motora da dovede do osiromašenja smešc. Naime, sportski izduvni sistemi se prave sa namerom da se omogući veći i brži protok gasova iz motora. To može osiromašiti smešu do te mere da se drastično smanji suaga motora, jer ECU ne može da registruje veću količinu vazduha koja proiazi.

Slika

4. Senzor polozaja pedale gasa

ECU jedinica mora imati podatke i po položaju papuče gasa. Senzor pedale gasa daje važne informacije naročito prilikom ubrzavanja. Većina ovakvih senzora koristi potenciometar, ali su neki od senzora dvopoložajni - jedna pozicija označava prazan hod, a druga puri gas.

Slika

5. Senzor ugla zakreta kolenastog vratila

ECU zahteva podatke i o broju obrtaja kolenastog vratila motora i poiožaju (ugao) prilikom rotacije. Ovo omogućava da ECU ubrizga gorivo u pravom trenutku i da smešu zapaii varnicom. Postoji nekoliko tipova senzora za položaj radilice (kolenastog vratila niotora). Optički senzor položaja radilice koriste svetlost koju emituje LED dioda a registruje fototranzistor, a prekida je metalna ploča sa prorezima koja prolazi između njih. Neki senzori koriste ploče sa 360 proreza i daju veoma preciznu informaciju o broju obrtaja. Neki od tih proreza su drugačije oblikovani pa se na osnovu njih može dobiti položaj radilice.

Slika

6. Senzor brzine automobila

Svrha senzora brzine automobila je jednostavna. On govori ECU koiika je brzina kretanja automobila. Senzor se može nalaziti na menjaču, ili na točku. Ovaj senzor se u nekim automobilima koristi za ograničenje maksimaine brzine, i takođe i da se poboljšaju ekonomičnost i vozne karakteristike.

Slika

7. Lambda sonda

Lambda sonda (Oksigen senzor) je smeštena na početku izduvne grane. Ona daje podatke ECU o sastavu smeše - da li je siromašna ili bogata. Senzor generiše napon, baš kao baterija. Kada je smeša siromašna, senzor daje veoma nizak izlazni napon, oko 0,2 V. Kada je smeša bogata. lzlazni napon je veći, oko 0,8 V. ECU koristi ovaj napon da bi održao smešu u granicama ocl 14,7 : 1.

Slika

8. Senzor detonacija

Senzor detonacija osluškuje rad motora, da ne dođe do detonantnog sagorevanja. Postavljen je u blok motora i podešen tako da izdvoji posebne zvuke koji nastaju prilikom detonatnog sagorevanja. Mnogi EFl motori rade na samoj ivici detonantnog sagorevanja, što znači da je ovaj senzor veorna važan. V - motori ponekad imaju dva senzora, za svaki red cilindara po jedan.

Slika

9. Brizgalice za gorivo

Količina goriva koja se ubrizga u motor je određena dužinom vremena u kojem su brizgalice otvorene. Dužina vremena se u literaturi označava kao širina impulsa. Kada su otvorene, gorivo iz njih izlazi u obliku fine magle. U većini slučajeva jedna brizgalica ubrizgava gorivo na svaka dva obrtaja kolenastog vratila motora. Ako je potrebna veća količina goriva, vreme ubrizgavanja se produžava. Zvuk otvaranja i zatvaranja brizgalica se može čuti za vreme rada motora kao tiho kuckanje ili pucketanje. Procenat vremena u kojem su brizgalice otvorene se označava kao faktor opterećenja. Brizgaiica koja otvorena u trajanju od pola maksimalnog vremena ima 50% faktor opterećenja. Ako je pak otvorena tri-četvrtine vremena ima faktor opterćenja od 75%. Ako rade punom snagom, moderni motori mogu imati faktor opterećenja i do 85%. Za očitanje ove veličine se može koristi dobar digitalni AVO rnetar koji ima opciju merenja frekvencije i faktora opterećenja.
Prilikom modifikacija na motoru, faktor opterećenja i propusna moć brizgalica imaju ogroman značaj. Ako na motor stavimo turbokompresor, količina vazduha koji se ubacuje u motor se povećava. Da bi smeša imala pravilan sastav, više goriva se mora ubrizgati.

Slika

10. Regulotor pritiska goriva

Da bi se, u slučaju ograničenog budžeta, prevazišli problemi sa ograničenim kapacitetom brizgalica moguće je povećati pritisak u instalaciji za gorivo. Na taj način će kroz isti poprečni presek otvora brizgalice proteći više goriva u istom vremenskom periodu. Za ovu namenu postoji poseban regulator pritiska sa RASTUĆOM KARAKTERISTIKOM. Njegov zadatak je da poveća pritisak u instalaciji goriva sa povećanjem protoka vazduha u usisnoj grani. Na primer, pritisak goriva može narasti i do tri puta u odnosu na standardnu vrednost, uz maksimalni protok vazduha u usisnoj grani. Tpak, povećanje pritiska nije tako dobro rešenje kao što je, naravno, ugradnja većih brizgalica i izmena parametara unutar ECU jedinice, ali je mnogo jeftimje.

Slika

11. Komutacioni modul i indukcioni namotaj

U mnogim automobilima, ECU direktno ne kontroliše visokonaponski namotaj (bobinu). Umesto toga se koristi komutacioni modul koji na sebe preuzima ulogu napajanja strujom visokonaponskog namotaja. ECU jedinica šalje upravljačke impuise do komutacionog modula, i na taj način upravlja pripremom varnice i paljenjem smeše u pravom trenutku. Neki ECU sistemi imaju jedan visokonaponski namotaj i visokonaponski distibutor tj. razvodnik. Visokonaponski razvodnik prosleđuje visokonaponski itnpuls do svećice, u pravom trenulku, koristeći rotacionu razvodnu ruku ispod razvodne kape. Ipak, mnogi moderni automobili koriste sistem sa više visokonaponskih namotaja. Postoje rešenja u kojima svaka svećica ima svoj visokonaponil namotaj, i rešenja gde su dve svećice vezane za jedan visokonaponski namokij sa dva izvoda (bobine sa neuzemtjenim krajem visokonaponskog namotaja, tj. bobini sa dva kraja). Kod bobina sa dva kraja, dve svećice bacaju varnicu u istom trenutl U - jedna varnica pali komprimovanu smešu u jednom cilindru (početak radnoj takta), a druga varnica je tzv. jalova vamica i ona u isto vreme preskače u drugmn cilindru, za vreme takta izduvavanja. Ta varnica ima zadatak da sagori nesagoroll ostatke u izduvnim gasovima, i na taj način barem malo smanji zagađenje. senzor položaja kolenastog vratila motora je kod takvih motora obično montiran im samom kolenastom vratilu (radilici).

Slika

Slika

Sugestije, i ispravke dobrodošle! :D

_________________
Iskustvo je nemilosrdan učitelj: prvo nam da packe, pa nas tek onda uči kako treba postupiti.


Poslednji put menjao Mickey dana 18 Okt 2009 21:44, izmenjena 7 puta

Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektronski uređaji na vozilima
PostPoslato: 18 Okt 2009 16:37 
OffLine
Administrator
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Dec 2008 18:03
Postovi: 15430
Lokacija: bg, vozdovac
Ime: Nebojsa
Opel: Manta A
:thumbup:

_________________
www.wheel-specialist.com


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 2 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 0 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Prevod - www.CyberCom.rs