Opel Team Serbia

Opel Team Serbia

Mesto za prave ljubitelje Opela
Danas je 28 Mar 2024 15:13

Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 6 Posta ] 
Autoru Poruka
 Tema posta: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 08 Mar 2008 22:46 
OffLine
Iskusni Opeldžija
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22 Jul 2007 23:27
Postovi: 7411
Lokacija: Niš
Ime: Bozidar
Opel: Vectra 2.0i automatik TNG
Garaza:
Akumulator

Slika

Zadatak akumulatora je da prikuplja jednosmernu struju koju proizvodi alternator i da je zadrzi do trenutka kada treba ponovo pokrenuti ugaseno vozilo.
Postoje dve vrste akumulatora u zavisnosti od materijala koji se koristi za izradu celija i to:

• olovni akumulatori
• celicni (nikl - kalijumski) akumulatori

Prema naponu akumulatore delimo na:

• akumulatore od 6 volti
• akumulatore od 12 volti
• akumulatore od 24 volti

Akumulatori se sastoje od: suda, celije i elektrolita
Sud akumulatora je deo u kome se nalaze svi ostali delovi a izradjuje se od providne plastike i njegova velicina zavisi od kapaciteta akumulatora.
Celije su osnovni deo akumulatora i njihov napon je od 2 - 2,1 volta. Celija se satoji od odredjenog broja pozitivnih i negativnih ploca. Pozitivne ploce su izradjene od olovnog oksida, a negativne od cistog olova. Izmedju pozitivnih i negativnih ploca nalazi se separator - izolator koji je izradjen od odgovarajuce plasticne materije. Sve ploce istog naelelktrisanja su medjusobno povezane i tako cine pozitivan ili negativan pol. Ovako spojene ploce sa separatorima, stavljene u odgovarajucu pregradu suda nalivenu elektrolitima cine celiju akumulatora. Celjeni napon akumulatora postize se rednom vezom izmedju celija i to tako da se pozitivan (+) pol jedne celije spaja sa negativnim (-) polom druge celije. U toku eksploatacije dolazi do postepenog praznjenja akumulatora. Smatra se da je praznjenje normalno ukoliko napon po jednoj celiji ne spadne ispod 1,8 volta. Sto je veca gustina elektrolita to je akumulator vise napunjen. Ovo je posebno vazno u zimskom periodu jer kapacitet akumalatora opada sa smanjenjem temperature. Polovi akumulatora su obelezeni i to tako sto je pozitivni (+) pol deblji (crveno) a negativni (-) pol tanji.
Pod kapacitetom akumulatora podrazumeva se kolicina elektricne struje kojom se napaja potrosac za odredjeno vreme, ako na primer napajamo neki potrosac strujom od 5A i akumulator obezbedi napajanje za 20h, a da mu pritom napon po celiji ne spadne ispod 1,8 volta takav akumulator ima kapacitet od 100Ah.


Baterijsko startovanje

Kada se uspostavi kontakt uz pomoc kljuca ostvaruje se veza izmedju akumulatora i prikljucka primarnog namotaja u indukcionom kolenu. Primarna struja tada prolazi kroz primarni namotaj, a zatim preko drugog izlaza na bobini dolazi do prikljucka razvodnika paljenja. Kada su prekidaci sastavljeni struja prelaz sa cetkica na nakovanj i dalje na masu i na taj nacin se zatvara primarno strujno kolo. Za vreme prolaska primarne struje kroz primarni namotaj bobine stvara se magnetno polje jer je namotaji nalaze oko jezgra bobine. U trenutku kada breg razvodnika deluje preko izolacionog oslonca na platinama,dolazi do rastavljanja platinske dugmadi i prekidanja primarno strujnog kola.
Treba naglasiti da se u trenutku kada pocne rastavljanje kontakta platinske dugmadi razvodna ruka se nalazi uvek ispod odnosno neposredno naspram odgovarajuceg metalnog segmenta na razvodnoj kapi. Ovim je omoguceno kretanje sekundarne struje iz bobine do razvodne kape, sa razvode kape na razvodnu ruku i sa razvodne ruke ponovo na razvodnu kapu, na taj nacin se ponovo uspostavlja primarno strujno kolo. Istovremeno oko jezgra bobine stvara se magnetno plje koje traje do ponovnog rastavljanja cetkica od nakovnja cime se zavrsava ciklus rada baterijskog paljenja.

Slika
Baterijsko paljenje
10) kondezator, 19) razvodna kapa, 23) telo indukacionog kalema, 24) lamelasto jezgro, 25) primarni namotaj, 26) sekundarni namotaj, 27) tacka u kojoj su spojeni primarni i sekunadarni namotaj, 28) prikljucak primarnog namotaja, 29) prikljucak zavrsnog primarnog namotaja, 31-31) provodnici sekundarne struje, 32) svecice, A) akumulator, K)kljuc

Tranzistorsko (elektronsko) paljenje - shema

Slika


Sastavni delovi paljenja:

Indukcioni kalem - Bobina

Bobina ima zadatak da struju niskog napona 6 ili 12 V pretvori u struju visokog napona od 13-17 hiljada V.
Slika

Bobina se sastoji od:

• tela
• jezgra
• primarnog i
• sekundarnog namotaja

Jezgro se nalazi u centru indikacionog kalema. Debljina zice primarnog namotaja iznosi od 0,5 - 2 mm. Primarni namotaj presvucen je izolacionim materijalima i na taj nacin izolovan je od jezgra i sekundarnog namotaja. Broj namotaja primarnog kola iznosi od 100 - 200 namotaja. Sekundarni namotaj je obavijen oko primarnog namotaja i debljina zice je oko 0,1 mm, koja je takodje presvucena izolacionim materijalom. Broj namotaja sekundarnog kola iznosi oko 1400. Primarni i sekundarni namotaji medjusobno su povezani u jednoj tacki. Na indukcionim kalemu nalaze se tri prikljucka. Kroz prvi prikljucak dolazi primarna struja iz akumulatora na prstasti namotaj, a preko drugog prikljucka primarna struja odlazi na razvodnik paljenja tj. na kondenzator i prikljucak. Treci prekidac povezuje sekundarni namotaj i razvodnu kapu razvodnika. Ova faza je ostvarena pomocu provodnika namenjenog za sekundarnu struju visokog napona u primarnom kolu. Prolaskom primarne struje oko jezgra stvara se magnetno polje koje indukuje u sekundarnim namotajima struju visokog napona. Struja visokog napona je neophodna stvaranje varnice na elektrodama svecica.

Razvodnik paljenja

Zadatak razvodnika paljenja je da prema rasporedu paljenja razvede struju visokog napona na svecice i da pomocu platinske dugmadi i kondenzatora omoguci indukcionom kalemu stvaranje struje visokog napona.

Vratilo razvodnika donjim krajem je u vezi sa bregastim vratilom od koga dobija pogon. Neposredno ispred zavrsnog dela vratila sa gornje strane nalaze se bregovi kojih ima koliko i cilindara u motoru. Neposredno ispred bregova nalazi se centralni regulator ciji je zadatak da u zavisnosti od broja obrtaja motora regulise momenat paljenja. Ruka provodnika je izradjena od bakelita, koji ne provodi struju. Sa gornje strane ruke nalazi se metalna plocica preko koje se provodi sekundarna struja.

Slika

Razvodnik paljenja, platinska dugmad i kondezator
1) vratilo razvodnika, 2) bregovi, 3) cekic platinske dugmadi , 4) nakovanj, 5)lisnata opruga cekica, 6) izolator cekica, 7) osovinica cekica, 8) zavrtanj za regulisanje zazora platinske dugmadi, 9) zavrtanj za spajanje primarnog kola struje i kondenzatora, 10) kondenzator, 11) veza primarne srtuje i cekica prekidaca, 12) navrtke za podesavanje momenta paljenja, 13) vakuum-regulator, 14) membrana vakuum-regulatora, 15) poluga izmedju membrane i obrtne ploce platinske dugmadi, 16) centrifugalni regulator, 17) ruka razvodnika, 18) metalna plocica na ruci, 19) kapa razvodnika, 20) metalni segment, 21) ugljena cetkica, 22) centralni priljucak na razvodnoj kapi

Platinska dugmad

Platinska dugmad ima zadatak da obezbedi prekidanje i uspostavljanje primarnog strujnog kola u bobini. Sastoji se iz cekica - pokretnog dela i nakovnja - nepokretnog dela. Na cekicu se nalazi lisnata opruga koja ima zadatak da vrci pritisak na cekic i na taj nacin ga primorava da naleze na nakovanj.


Kondezator

Ima zadatak da u sebe primi primarnu struju u trenuku rastavljanja kontakta prekidaca. On omogucava brzo prekidanje strujnog kola cto je uslov za stvaranje sekundarne struje visokog napona. Bez obzira na ovo resenje ipak u manjoj meri dolazi do preskakanja varnice, izmedju cekica i nakovnja. Kondenzator se nalazi na razvodniku, ciji je jedan pol spojen sa masom, a drugi sa primarnim strujnim kolom. Kapacitet kondenzatora iznosi od 0,5 do 0,25 MF. Ukoliko je kondenzator neisparavan nece funkcopnisati baterijsko paljenje primarnog strujnog kola, a time nece biti ni proivodnje struje visokog napona.


Svecica

Svecica ima zadatak da obezbedi stvaranje varnice u velikom dijafazonu temperture i pritiska koji vladaju u cilindru.

Slika Slika Slika
Svecica je u stvari sklop dve elektrode koji izmedju sebe imaju neki razmak. Kada struja dodje sredisnjom elektrodom varnica ce preskociti izmedju nje i bocne elektrode paleci smesu. Ono sto je znacajno jeste polozaj i karakteristike svecice. Polozaj svezice u glavi motora (prostoru za sagorevanje) znacajan je zbog toga sto od njega zavisi put kojim se plamen sagorevajuce smese siri, a time i pravilnost sagorevanja. Pod pojmom "karakteristika svecice" obicno se misli na njenu toplotnu vrednost. Naime, proces sagorevanja u cilindru stvara izvesne kolicine naslaga po povrsini elektroda (prvestveno cadji). Ovo bi veoma brzo moglo dovesti do prekida kontakta medju elektrodama te i do prestanka rada motora. Zato su svecice konstruisane tako da se u radu dovoljno zagreju kako bi se ove naslage spalile. Ovo "samociscenje" svecice veoma je znacajno za pravilan rad motora pa je jasno da prilikom zamene prvenstveno treba voditi racuna o tome odgovara li toplotna vrednost nove svecice propisanoj. Tako svecice namenjene "obicnim" motorima ponekad nazivamo i "toplijim (jer radnu temp. postizu pri nizim temp. unutar prostora za sagorevanje), a one za "opake" masine nazivamo "hladnijim".
Gornji deo tela svecice izradjen je u vidu sestougaonika pomocu koga se vrsi zavrtanje svecice. Na donjem delu se nalazi navoj pomocu koga se svecice uvrte u glavu motora. Telo svecice se od kvalitetnog celika. Temperatura svecice ne bi trebalo da bude niza od 500 C. Ukoliko je temperatura veca od 800 C dolazi do uvijanja elektroda sto ima za posledicu samozapaljenje radne smese. Kroz srediste svecice prolazi centralna elektroda, dolazi struja visokog napoan, dok bocna elektroda prestavlja pol. Zazor izmedju ovih elektroda iznosi 0,6-0.7 mm. Naravno, prilikom zamene svecica potrebno je voditi racuna i o duzini navoja, jer postoje svecice sa dugim i kratkim navojem.

Alternator

Slika

Alternator u preseku
1) remenica, 2) kuglicni lezaj,3) poklopac sa perajama, 4) kuciste, 5) kandzasti pol, 6) pobudni namotaj, 7) namotaj statora, 8) stator, 9)kuciste, 10) ugljene cetkice


Alternator kao proizvodjac elektricne struje nasao je primenu mnogo kasnije od dinamo-masine. Njegov koeficijent korisnog dejstva veci je nego kod dinamo-masine jer i pod najmanjim obrtajem motora proizvodi elektricnu struju. U odnosu na dinamo-masinu laksi je i maji. Alternator je proizvidjac naizmenicne struje koja se pomocu dioda pretvara u jednosmernu. Diode po svojoj konstrukciji omogucavaju propustanje proizvedene struje samo u jednom smeru. Kod alternatora struja se za potrosace na automobilu dobija sa namotaja statora. Za vreme rada alternatora stvara se toplota, koja se odvodi strujanjem vazduha kroz alternator.
Kuciste alternatora sastoji se iz dva dela koji su medjusobno spojeni zavrtnjima. U sredisnjem delu nalazi se jezgro rotora, a oko njih su namotaji. U neposrednoj blizini rotora nalazi se jezgro statora okruzenih namotajima. Na kruzne prstenove nalezu cetkice pricvrscene pomocu nosaca. Alternator je laksi za odrzavanje s obzirom da nema kolektor, jer tu ulogu kod njega obavljaju diode. Zahvaljujuci tome sto su diode male i alternator je u celini manji od dinamo-masine. Zbog konstruktivnih prednosti alternatora proizvedenu struju ne treba posebno regulisati jer se jacina struje automatski regulise preko dioda pa zato treba regulisati samo velicinu napona.

Princip rada alternatora

Kada se kontakt kljucem zatvori strujno kolo, iz akumulatora poteze jednosmerna struja i preko automatskog regulatora dolazi na pozitivnu cetkicu odnosno klizni prsten. Druga cetkica predstavlja negativan pol i naleze nadrugi klizni prsten. S obzirom da cetkice predstavljaju razlicite polove, prstenovi na koje nalezu medjusobno su izolovani u odnosu na osovinu rotora. Preko cetkica protize struja male jacine. Zbog toga su i dimanzije cetkica male, a i vek trajanja im je veoma dug jer se one veoma sporo trose. Proizvedena trofazna struja odvodi se preko dioda koje predstavljaju pozitivan pol i dioda koje predstavljaju negativan pol.


Elektropokretac (Alanser)

Slika
1)stator, 2) osovina rotora, 3) pogonski zupcanik, 4) zupcanik na zamajcu, 5)spojnica (bendiks), 6) dvokraka poluga, viljuska, 7) okretna tacka poluge (6), 8)elektromagnet, 9) namotaji elektromagneta, 10) vod od prekidaca, 11) polovi strujnog kola, 12) kontakt plocica negativnog pola

Alanser ima zadatak da pokrene zamajac i na taj nacin obezbedi startovanje motora tj. ukljucivanje. Pri startovanju motora elektropokretac mora raspolagati velikim obrtnim momentima kako bi savladao inerciju mase delova koje pokrece, otpore trenja kao i otpor koji se stvara za vreme takta sabijanja. Elektropokretac je najveci potrosac elelktricne energije.

Prema nacinu ukljucivanja elektropokretace mozemo podeliti na:

- elektropokretace sa elktricnom spojnicom i navojem,
- elektropokretace sa pomicnim rotorom,
- elektropokretace sa navojem,
- elektropokretace sa mehanickim ukljucivanjem
- elektropokretac sa elektromagnetnom spojnicom i navojem



Ukljucivanje elektropokretaca

Davanje kontakta kljucem, zatvara se strujno kolo u elektromagnetnom prekidacu. Prolaskom struje kroz namotaje stvara se magnetno polje koje uslovljava povlacenje kotve prema polovima strujnog kola. U trenutku kada se bakarna plocica spoji sa kontaktima realizuje se zatvaranjem strujnog kola, pa struja dolazi na pobodne namotaje polova statora. Istovremeno se pomeranjem kotve vrsi pomeranje poluge koja dalje pomera spojnicu i zupcanik elektropokretaca prema zamajcu. Zupcanik elektropokretaca pokrece zamajac sve dok ne upali. Kada se auto upali broj obrtaja na zamajcu se naglo povecava pa se zbog povecanja obimne brzine zupcanik elektropokretaca iskljucuje.



Elektropokretac sa pomicnim rotorom

Slika
Elektropokretac sa pomicnim rotorom
1) stator, 2) namotaji pola, 3) jezgro pla, 4) osovina rotora, 5) rotor sa poduznim zlebovima, 6) kolektor, 7) cetkice, 8) pogonski zupcanik, 9) zupcanik na zamajcu

Ovaj elektropokretac namenjem je za pokretanje motora vece snage. Kod njega je pogonski zupcanik kruto spojen sa osovinom motora pa se ne moze nezavisno pomeriti duz osovine niti rotirati oko nje. Lamele kolektora su duze u odnosu na druga resenja, jer se ceo rotor, a samim tim, i kolektor poduzno pomera prema zamajcu. Polovi rotora i statora se nalaze na istoj vertikalnoj osi jer se osa polova ortora pomera prema zamajcu. Ukljucivanje elektropokretaca vrsi se tako sto se kontakt kljucem zatvori strujno kolo pa se u pomocnim namotajima polova statora stvara magnetno polje koje uslovljava poduzno pomeranje rotora prema zamajcu. Poduzno pomeranje rotora dovodi do naprezanja zupcanika rotora i zupcanika zamajca. U trenutku kada su zupcanici medjusobno spregnuti ose polova i rotora se poklapaju, pa rotor pocinje da se okrece i dolazi do startovanja motora. Pri startovanju motora povecava se broj obrtaja zamajca i to zbog velike razlike u obimnim brzinama spregnutih zupcanika. S obzirm na to sto treba da obezbedi veliki obrtni momenat ovaj elektropokretac se napaja strujom od 24V.

_________________
"baviJo sam se ja tom mafiJom,sve ima samo diKtunzi ´fale"


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 08 Mar 2008 23:12 
OffLine
5th Gear
Korisnikov avatar

Pridružio se: 24 Dec 2007 17:39
Postovi: 525
Lokacija: Palilula
Ime: David
Opel: Vectra 2.0 16v turbo
svak ti cast bozzo...ti si covek bez umora.....ali i to neko mora da radi... :respect :respect :respect

_________________
500hp.....is that enough


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 08 Mar 2008 23:20 
OffLine
Iskusni Opeldžija
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22 Jul 2007 23:27
Postovi: 7411
Lokacija: Niš
Ime: Bozidar
Opel: Vectra 2.0i automatik TNG
Garaza:
bitno je da se radi... :thumbup:

_________________
"baviJo sam se ja tom mafiJom,sve ima samo diKtunzi ´fale"


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 09 Mar 2008 00:26 
OffLine
5th Gear
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11 Feb 2008 00:21
Postovi: 443
Lokacija: Beograd
Ime: goran
Opel: vectra A 1.6 S
pridruzujem se cestitkama KOLEGZI stevanovicu. :D bozo care :)

_________________
petrol power


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 03 Apr 2008 14:11 
OffLine
1st Gear
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Jan 2008 16:23
Postovi: 64
Lokacija: novi bečej
Ime: Djura
Opel: Vectra 1.7 TD
hvala ti za informacije! :respect


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Elektricni uredjaji u automobilu
PostPoslato: 09 Nov 2021 01:00 
OffLine
3rd Gear
Korisnikov avatar

Pridružio se: 24 Jul 2018 21:15
Postovi: 158
Lokacija: ZRENJANIN
Ime: Janos
Opel: ASTRA G DTI 2.0 karavan
Garaza: pogledaj
bozza je napisao:
Akumulator

Slika

Zadatak akumulatora je da prikuplja jednosmernu struju koju proizvodi alternator i da je zadrzi do trenutka kada treba ponovo pokrenuti ugaseno vozilo.
Postoje dve vrste akumulatora u zavisnosti od materijala koji se koristi za izradu celija i to:

• olovni akumulatori
• celicni (nikl - kalijumski) akumulatori

Prema naponu akumulatore delimo na:

• akumulatore od 6 volti
• akumulatore od 12 volti
• akumulatore od 24 volti

Akumulatori se sastoje od: suda, celije i elektrolita
Sud akumulatora je deo u kome se nalaze svi ostali delovi a izradjuje se od providne plastike i njegova velicina zavisi od kapaciteta akumulatora.
Celije su osnovni deo akumulatora i njihov napon je od 2 - 2,1 volta. Celija se satoji od odredjenog broja pozitivnih i negativnih ploca. Pozitivne ploce su izradjene od olovnog oksida, a negativne od cistog olova. Izmedju pozitivnih i negativnih ploca nalazi se separator - izolator koji je izradjen od odgovarajuce plasticne materije. Sve ploce istog naelelktrisanja su medjusobno povezane i tako cine pozitivan ili negativan pol. Ovako spojene ploce sa separatorima, stavljene u odgovarajucu pregradu suda nalivenu elektrolitima cine celiju akumulatora. Celjeni napon akumulatora postize se rednom vezom izmedju celija i to tako da se pozitivan (+) pol jedne celije spaja sa negativnim (-) polom druge celije. U toku eksploatacije dolazi do postepenog praznjenja akumulatora. Smatra se da je praznjenje normalno ukoliko napon po jednoj celiji ne spadne ispod 1,8 volta. Sto je veca gustina elektrolita to je akumulator vise napunjen. Ovo je posebno vazno u zimskom periodu jer kapacitet akumalatora opada sa smanjenjem temperature. Polovi akumulatora su obelezeni i to tako sto je pozitivni (+) pol deblji (crveno) a negativni (-) pol tanji.
Pod kapacitetom akumulatora podrazumeva se kolicina elektricne struje kojom se napaja potrosac za odredjeno vreme, ako na primer napajamo neki potrosac strujom od 5A i akumulator obezbedi napajanje za 20h, a da mu pritom napon po celiji ne spadne ispod 1,8 volta takav akumulator ima kapacitet od 100Ah.


Baterijsko startovanje

Kada se uspostavi kontakt uz pomoc kljuca ostvaruje se veza izmedju akumulatora i prikljucka primarnog namotaja u indukcionom kolenu. Primarna struja tada prolazi kroz primarni namotaj, a zatim preko drugog izlaza na bobini dolazi do prikljucka razvodnika paljenja. Kada su prekidaci sastavljeni struja prelaz sa cetkica na nakovanj i dalje na masu i na taj nacin se zatvara primarno strujno kolo. Za vreme prolaska primarne struje kroz primarni namotaj bobine stvara se magnetno polje jer je namotaji nalaze oko jezgra bobine. U trenutku kada breg razvodnika deluje preko izolacionog oslonca na platinama,dolazi do rastavljanja platinske dugmadi i prekidanja primarno strujnog kola.
Treba naglasiti da se u trenutku kada pocne rastavljanje kontakta platinske dugmadi razvodna ruka se nalazi uvek ispod odnosno neposredno naspram odgovarajuceg metalnog segmenta na razvodnoj kapi. Ovim je omoguceno kretanje sekundarne struje iz bobine do razvodne kape, sa razvode kape na razvodnu ruku i sa razvodne ruke ponovo na razvodnu kapu, na taj nacin se ponovo uspostavlja primarno strujno kolo. Istovremeno oko jezgra bobine stvara se magnetno plje koje traje do ponovnog rastavljanja cetkica od nakovnja cime se zavrsava ciklus rada baterijskog paljenja.

Slika
Baterijsko paljenje
10) kondezator, 19) razvodna kapa, 23) telo indukacionog kalema, 24) lamelasto jezgro, 25) primarni namotaj, 26) sekundarni namotaj, 27) tacka u kojoj su spojeni primarni i sekunadarni namotaj, 28) prikljucak primarnog namotaja, 29) prikljucak zavrsnog primarnog namotaja, 31-31) provodnici sekundarne struje, 32) svecice, A) akumulator, K)kljuc

Tranzistorsko (elektronsko) paljenje - shema

Slika


Sastavni delovi paljenja:

Indukcioni kalem - Bobina

Bobina ima zadatak da struju niskog napona 6 ili 12 V pretvori u struju visokog napona od 13-17 hiljada V.
Slika

Bobina se sastoji od:

• tela
• jezgra
• primarnog i
• sekundarnog namotaja

Jezgro se nalazi u centru indikacionog kalema. Debljina zice primarnog namotaja iznosi od 0,5 - 2 mm. Primarni namotaj presvucen je izolacionim materijalima i na taj nacin izolovan je od jezgra i sekundarnog namotaja. Broj namotaja primarnog kola iznosi od 100 - 200 namotaja. Sekundarni namotaj je obavijen oko primarnog namotaja i debljina zice je oko 0,1 mm, koja je takodje presvucena izolacionim materijalom. Broj namotaja sekundarnog kola iznosi oko 1400. Primarni i sekundarni namotaji medjusobno su povezani u jednoj tacki. Na indukcionim kalemu nalaze se tri prikljucka. Kroz prvi prikljucak dolazi primarna struja iz akumulatora na prstasti namotaj, a preko drugog prikljucka primarna struja odlazi na razvodnik paljenja tj. na kondenzator i prikljucak. Treci prekidac povezuje sekundarni namotaj i razvodnu kapu razvodnika. Ova faza je ostvarena pomocu provodnika namenjenog za sekundarnu struju visokog napona u primarnom kolu. Prolaskom primarne struje oko jezgra stvara se magnetno polje koje indukuje u sekundarnim namotajima struju visokog napona. Struja visokog napona je neophodna stvaranje varnice na elektrodama svecica.

Razvodnik paljenja

Zadatak razvodnika paljenja je da prema rasporedu paljenja razvede struju visokog napona na svecice i da pomocu platinske dugmadi i kondenzatora omoguci indukcionom kalemu stvaranje struje visokog napona.

Vratilo razvodnika donjim krajem je u vezi sa bregastim vratilom od koga dobija pogon. Neposredno ispred zavrsnog dela vratila sa gornje strane nalaze se bregovi kojih ima koliko i cilindara u motoru. Neposredno ispred bregova nalazi se centralni regulator ciji je zadatak da u zavisnosti od broja obrtaja motora regulise momenat paljenja. Ruka provodnika je izradjena od bakelita, koji ne provodi struju. Sa gornje strane ruke nalazi se metalna plocica preko koje se provodi sekundarna struja.

Slika

Razvodnik paljenja, platinska dugmad i kondezator
1) vratilo razvodnika, 2) bregovi, 3) cekic platinske dugmadi , 4) nakovanj, 5)lisnata opruga cekica, 6) izolator cekica, 7) osovinica cekica, 8) zavrtanj za regulisanje zazora platinske dugmadi, 9) zavrtanj za spajanje primarnog kola struje i kondenzatora, 10) kondenzator, 11) veza primarne srtuje i cekica prekidaca, 12) navrtke za podesavanje momenta paljenja, 13) vakuum-regulator, 14) membrana vakuum-regulatora, 15) poluga izmedju membrane i obrtne ploce platinske dugmadi, 16) centrifugalni regulator, 17) ruka razvodnika, 18) metalna plocica na ruci, 19) kapa razvodnika, 20) metalni segment, 21) ugljena cetkica, 22) centralni priljucak na razvodnoj kapi

Platinska dugmad

Platinska dugmad ima zadatak da obezbedi prekidanje i uspostavljanje primarnog strujnog kola u bobini. Sastoji se iz cekica - pokretnog dela i nakovnja - nepokretnog dela. Na cekicu se nalazi lisnata opruga koja ima zadatak da vrci pritisak na cekic i na taj nacin ga primorava da naleze na nakovanj.


Kondezator

Ima zadatak da u sebe primi primarnu struju u trenuku rastavljanja kontakta prekidaca. On omogucava brzo prekidanje strujnog kola cto je uslov za stvaranje sekundarne struje visokog napona. Bez obzira na ovo resenje ipak u manjoj meri dolazi do preskakanja varnice, izmedju cekica i nakovnja. Kondenzator se nalazi na razvodniku, ciji je jedan pol spojen sa masom, a drugi sa primarnim strujnim kolom. Kapacitet kondenzatora iznosi od 0,5 do 0,25 MF. Ukoliko je kondenzator neisparavan nece funkcopnisati baterijsko paljenje primarnog strujnog kola, a time nece biti ni proivodnje struje visokog napona.


Svecica

Svecica ima zadatak da obezbedi stvaranje varnice u velikom dijafazonu temperture i pritiska koji vladaju u cilindru.

Slika Slika Slika
Svecica je u stvari sklop dve elektrode koji izmedju sebe imaju neki razmak. Kada struja dodje sredisnjom elektrodom varnica ce preskociti izmedju nje i bocne elektrode paleci smesu. Ono sto je znacajno jeste polozaj i karakteristike svecice. Polozaj svezice u glavi motora (prostoru za sagorevanje) znacajan je zbog toga sto od njega zavisi put kojim se plamen sagorevajuce smese siri, a time i pravilnost sagorevanja. Pod pojmom "karakteristika svecice" obicno se misli na njenu toplotnu vrednost. Naime, proces sagorevanja u cilindru stvara izvesne kolicine naslaga po povrsini elektroda (prvestveno cadji). Ovo bi veoma brzo moglo dovesti do prekida kontakta medju elektrodama te i do prestanka rada motora. Zato su svecice konstruisane tako da se u radu dovoljno zagreju kako bi se ove naslage spalile. Ovo "samociscenje" svecice veoma je znacajno za pravilan rad motora pa je jasno da prilikom zamene prvenstveno treba voditi racuna o tome odgovara li toplotna vrednost nove svecice propisanoj. Tako svecice namenjene "obicnim" motorima ponekad nazivamo i "toplijim (jer radnu temp. postizu pri nizim temp. unutar prostora za sagorevanje), a one za "opake" masine nazivamo "hladnijim".
Gornji deo tela svecice izradjen je u vidu sestougaonika pomocu koga se vrsi zavrtanje svecice. Na donjem delu se nalazi navoj pomocu koga se svecice uvrte u glavu motora. Telo svecice se od kvalitetnog celika. Temperatura svecice ne bi trebalo da bude niza od 500 C. Ukoliko je temperatura veca od 800 C dolazi do uvijanja elektroda sto ima za posledicu samozapaljenje radne smese. Kroz srediste svecice prolazi centralna elektroda, dolazi struja visokog napoan, dok bocna elektroda prestavlja pol. Zazor izmedju ovih elektroda iznosi 0,6-0.7 mm. Naravno, prilikom zamene svecica potrebno je voditi racuna i o duzini navoja, jer postoje svecice sa dugim i kratkim navojem.

Alternator

Slika

Alternator u preseku
1) remenica, 2) kuglicni lezaj,3) poklopac sa perajama, 4) kuciste, 5) kandzasti pol, 6) pobudni namotaj, 7) namotaj statora, 8) stator, 9)kuciste, 10) ugljene cetkice


Alternator kao proizvodjac elektricne struje nasao je primenu mnogo kasnije od dinamo-masine. Njegov koeficijent korisnog dejstva veci je nego kod dinamo-masine jer i pod najmanjim obrtajem motora proizvodi elektricnu struju. U odnosu na dinamo-masinu laksi je i maji. Alternator je proizvidjac naizmenicne struje koja se pomocu dioda pretvara u jednosmernu. Diode po svojoj konstrukciji omogucavaju propustanje proizvedene struje samo u jednom smeru. Kod alternatora struja se za potrosace na automobilu dobija sa namotaja statora. Za vreme rada alternatora stvara se toplota, koja se odvodi strujanjem vazduha kroz alternator.
Kuciste alternatora sastoji se iz dva dela koji su medjusobno spojeni zavrtnjima. U sredisnjem delu nalazi se jezgro rotora, a oko njih su namotaji. U neposrednoj blizini rotora nalazi se jezgro statora okruzenih namotajima. Na kruzne prstenove nalezu cetkice pricvrscene pomocu nosaca. Alternator je laksi za odrzavanje s obzirom da nema kolektor, jer tu ulogu kod njega obavljaju diode. Zahvaljujuci tome sto su diode male i alternator je u celini manji od dinamo-masine. Zbog konstruktivnih prednosti alternatora proizvedenu struju ne treba posebno regulisati jer se jacina struje automatski regulise preko dioda pa zato treba regulisati samo velicinu napona.

Princip rada alternatora

Kada se kontakt kljucem zatvori strujno kolo, iz akumulatora poteze jednosmerna struja i preko automatskog regulatora dolazi na pozitivnu cetkicu odnosno klizni prsten. Druga cetkica predstavlja negativan pol i naleze nadrugi klizni prsten. S obzirom da cetkice predstavljaju razlicite polove, prstenovi na koje nalezu medjusobno su izolovani u odnosu na osovinu rotora. Preko cetkica protize struja male jacine. Zbog toga su i dimanzije cetkica male, a i vek trajanja im je veoma dug jer se one veoma sporo trose. Proizvedena trofazna struja odvodi se preko dioda koje predstavljaju pozitivan pol i dioda koje predstavljaju negativan pol.


Elektropokretac (Alanser)

Slika
1)stator, 2) osovina rotora, 3) pogonski zupcanik, 4) zupcanik na zamajcu, 5)spojnica (bendiks), 6) dvokraka poluga, viljuska, 7) okretna tacka poluge (6), 8)elektromagnet, 9) namotaji elektromagneta, 10) vod od prekidaca, 11) polovi strujnog kola, 12) kontakt plocica negativnog pola

Alanser ima zadatak da pokrene zamajac i na taj nacin obezbedi startovanje motora tj. ukljucivanje. Pri startovanju motora elektropokretac mora raspolagati velikim obrtnim momentima kako bi savladao inerciju mase delova koje pokrece, otpore trenja kao i otpor koji se stvara za vreme takta sabijanja. Elektropokretac je najveci potrosac elelktricne energije.

Prema nacinu ukljucivanja elektropokretace mozemo podeliti na:

- elektropokretace sa elktricnom spojnicom i navojem,
- elektropokretace sa pomicnim rotorom,
- elektropokretace sa navojem,
- elektropokretace sa mehanickim ukljucivanjem
- elektropokretac sa elektromagnetnom spojnicom i navojem



Ukljucivanje elektropokretaca

Davanje kontakta kljucem, zatvara se strujno kolo u elektromagnetnom prekidacu. Prolaskom struje kroz namotaje stvara se magnetno polje koje uslovljava povlacenje kotve prema polovima strujnog kola. U trenutku kada se bakarna plocica spoji sa kontaktima realizuje se zatvaranjem strujnog kola, pa struja dolazi na pobodne namotaje polova statora. Istovremeno se pomeranjem kotve vrsi pomeranje poluge koja dalje pomera spojnicu i zupcanik elektropokretaca prema zamajcu. Zupcanik elektropokretaca pokrece zamajac sve dok ne upali. Kada se auto upali broj obrtaja na zamajcu se naglo povecava pa se zbog povecanja obimne brzine zupcanik elektropokretaca iskljucuje.



Elektropokretac sa pomicnim rotorom

Slika
Elektropokretac sa pomicnim rotorom
1) stator, 2) namotaji pola, 3) jezgro pla, 4) osovina rotora, 5) rotor sa poduznim zlebovima, 6) kolektor, 7) cetkice, 8) pogonski zupcanik, 9) zupcanik na zamajcu

Ovaj elektropokretac namenjem je za pokretanje motora vece snage. Kod njega je pogonski zupcanik kruto spojen sa osovinom motora pa se ne moze nezavisno pomeriti duz osovine niti rotirati oko nje. Lamele kolektora su duze u odnosu na druga resenja, jer se ceo rotor, a samim tim, i kolektor poduzno pomera prema zamajcu. Polovi rotora i statora se nalaze na istoj vertikalnoj osi jer se osa polova ortora pomera prema zamajcu. Ukljucivanje elektropokretaca vrsi se tako sto se kontakt kljucem zatvori strujno kolo pa se u pomocnim namotajima polova statora stvara magnetno polje koje uslovljava poduzno pomeranje rotora prema zamajcu. Poduzno pomeranje rotora dovodi do naprezanja zupcanika rotora i zupcanika zamajca. U trenutku kada su zupcanici medjusobno spregnuti ose polova i rotora se poklapaju, pa rotor pocinje da se okrece i dolazi do startovanja motora. Pri startovanju motora povecava se broj obrtaja zamajca i to zbog velike razlike u obimnim brzinama spregnutih zupcanika. S obzirm na to sto treba da obezbedi veliki obrtni momenat ovaj elektropokretac se napaja strujom od 24V.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 6 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Prevod - www.CyberCom.rs