ABS je skraćenica za Anti-lock Braking System, što u prevodu znači – sistem protiv blokiranja kočnica. Radi se o elektronskom sistemu koji uz pomoć senzora pomno prati šta se dešava sa kontaktom pneumatik – podloga i shodno tome da li dolazi do pojave uslova za blokiranje kočnica, kontroliše i upravlja njihovim radom i ponašanjem. Zašto je bitno da ne dođe do blokade točkova prilikom kočenja, odnosno dok vozilo ima tendenciju nastavljanja kretanja usled inercije? Menjanje pravca kretanja vozila je moguće samo dok se upravljački točkovi okreću. Ako su točkovi blokirani okretanje volana je bez rezultata, i vozač gubi kontrolu nad vozilom. Dakle, konačni cilj je zadržavanje željenog pravca kretanja prilikom kočenja i bezbedno zaustavljanje vozila. Istorijat ABS-a Kompanija TELDIX GmbH je 1964. godine uz finansijsku podršku Boscha, uspela da konstruiše sistem ABS 1 – koji je uspešno sprečavao blokiranje točkova i samim tim uspevao da zadrži upravljivost vozila. Mercedes prvi, 1978. godine, počinje sa serijskom proizvodnjom sistema ABS-2. Prvi model koji je imao čast da poseduje ovu poslednju reč tehnike bila je Mercedesova prestižna serija – S, ali se za njega doplaćivalo, odnosno bio je na dugačkom spisku dodatne opreme. Nakon toga i BMW u svoju seriju 7 takođe uvrštava sistem ABS na listu dodatne opreme. Ubrzo, svi veći proizvođači automobila koji su nešto značili u svetskim okvirima polako počinju sa ugradnjom ABS-a u svoje modele, u početku takođe pre svega kao dodatnu opremu, a kasnije i kao serijsku. Kako radi? Anti-lock Braking System se sastoji od hidrauličkog modulatora (regulacionog ventila) sa upravljačkom elektronikom (centralnom jedinicom) i senzora na točkovima. Funkcioniše tako što senzori na točkovima konstantno prikupljaju informacije o jačini kočenja. Kada je kočenje toliko intenzivno da može doći do blokiranja točka, procesor u centralnoj elektronskoj jedinici šalje informaciju hidrauličkom sistemu koji otvara elektromagnetne ventile. Ovim se smanjuje pritisak ulja u hidrauličkom sistemu, a sami tim i sila na kočionim oblogama. Čim dođe do ponovnog okretanja točka, senzor šalje tu informaciju procesoru, koji hidrauličkom sistemu šalje povratnu informaciju da zatvori elektromagnetne ventile i time ponovo maksimalno obnovi silu kočenja, sve dok ne dođe do ponovnog blokiranja točka. Sistemi su prilagođeni da što više puta u jedinici vremena ponavljaju operaciju menjanja pritiska u kočionom vodu kako bi točak tokom jednog punog kruga okretanja nekoliko puta bio blokiran i odblokiran. Rad sistema se manifestuje kao pulsiranje pedale kočnice što bi trebalo svi vozači da znaju kako se u kritičnom trenutku ne bi zbunili, i eventualno popustili pritisak na pedalu ! Dakle, u kritičnim situacijama treba pritisnuti pedalu svom silinom, a za ostalo će se pobrinuti elektronika.I naravno, motati volan u cilju izbegavanja prepreka!!! Nedavno uvedeni novi sistemi ABS-a u prestižna vozila eliminišu pulsiranje pedale kočnice, ali je za sada takav broj automobila mali. U prevodu, ABS se aktivira u poslednjem trenutku pred proklizavanje, tako da nema potrebe za doziranim kočenjem, što najviše pomaže mladim vozačima. Nedovoljno iskusni vozači danas uz pomoć ABS-a mogu da koče izuzetno oštro, a da im pri tome bezbednost vožnje nije ugrožena kao što je to slučaj sa vozilima bez ABS-a. Na klizavoj podlozi, kiši, snegu i ledu, ABS je od neprocenjive pomoći, jer se i iskusnim vozačima dešava da automobil proklizava. Koliko to može biti opasno, nije potrebno posebno naglašavati. Kako se ponaša vozilo sa ABS-om Mnogi misle da modeli vozila sa ABS-om automatski imaju kraći zaustavni put, što je netačno. Naime, dužina kočenja je produžena, kao i sam zaustavni put, čak i za 5-6%, u odnosu na isti automobil bez ABS-a, mereno u idealnim uslovima. Ali, idealni uslovi (suv i dobar put) su situacija kada se vaš ABS uređaj nikada neće aktivirati, sem ako je neispravan. Savet za vozače zastarelih vozila - morate uvežbati izbegavanje prepreke prilikom oštrog kočenja sa kratkim i odlučnim popuštanjem kočnice, a zatim opet snažnim pritiskom na nju. Ovu stakato tehniku kočenja ne treba primenjivati kada je kolovoz suv i temperatura iznad nule sa pneumaticima za sva godišnja doba ili letnjim, jer je poželjno, da ako nema potrebe za menjanjem pravca, se točkovi blokiraju. Tada raste temperatura gazećeg sloja pneumatika u kontaktu sa asfaltom, što za posledicu ima kraći zaustavni put. U slučaju da na točkovima imate zimske pneumatike ovo pravilo nevaži, jer se oni lako pregreju, a tada je zaustavni put duži.
Pomereno u Mehaniku. v13
_________________ OPEL CALIBRA - THE LEGEND NEVER DIES!!!
|